Danas je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Danas je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. Prosinca  svake godine, a ovogodišnja tema je “Okončajmo nejednakosti, okončajmo AIDS, okončajmo pandemiju HIV/AIDS-a”, prenosi Anadolu Agency (AA).

To je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a. Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja vezanih za AIDS, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u historiji čovječanstva. Procjenjuje se da trenutno 38 miliona ljudi živi sa HIV virusom. Danas je postignut veliki napredak u liječenju HIV-a i razumijevanju puteva prijenosa, što omogućava bolju zaštitu od širenja virusa.

Uprkos tome, mnogi i dalje ne poznaju načine zaštite od virusa, te koristimo ovu priliku da apeliramo na naše građane da se informiraju o načinima prijenosa virusa i mogućnostima zaštite.

Kao i brojne druge bolesti, HIV virus najčešće pogađa najranjivije i društveno marginalizirane grupe, koje su nažalost predmet stigmatizacije i diskriminacije. Neophodno je uložiti napore da se prevenira širenje HIV virusa, te da se spriječi diskriminacija i stigmatiziranje oboljelih.

Priča o „crvenoj vrpci“

Nošenje vrpce zadire u američku tradiciju vezivanja tekstilnih vrpci oko drveta kao znak odašiljanja misli i potpore dragim udaljenim osobama. Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS-a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (New York 1953-2002). Na tu zamisao je došao nakon što je zapazio da njegovi najbliži susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu. Budući da crvena boja simbolizira i ljubav i krv, a značenje isticanja vrpce potporu, nastala je crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.


Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade „Tony Award” prilikom koje su svi predstavaljači i nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS-u te predstavlja znak solidarnosti i podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na umrle. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmama i predrasudama vezanim uz ovu bolest.

Što je HIV, a što AIDS?

Što je HIV?

HIV  je virus koji uzrokuje AIDS, a naziv je nastao od kratice engleskog naziva Human Immunodeficency Virus tj. u prijevodu „virus humane imunodeficijencije. Postoje dva tipa HIV-a:  HIV-1 (odgovoran je za pandemiju) i HIV-2 (ograničen na području zapadne Afrike).

HIV spada u porodicu Retrovirusa (rod Lentivirus), a ulaskom u ljudski organizam virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite koji na sebi imaju CD4 receptore (tzv. CD4 limfocite) te se u njima množi, uništava ih i tako postupno dovodi do slabljenja imuniteta.

Što je AIDS?

AIDS je kratica od engleskog naziva Acquired Immunodeficiency Syndrome što u prijevodu znači sindrom stečene imunodeficijencije. Istoznačna francuska kratica za ovu bolest je SIDA (Syndrome d´ imunodeficiencience acquise). Izraz SIDA (a tako i izvedenica sidaš i sl.) se izbjegava u Hrvatskoj radi negativne konotacije čime smanjujemo stigmatizaciju oboljelih. AIDS je smrtonosna, neizlječiva, spolno prenosiva bolest, a prenosi se i krvlju, te s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenjem. Ova je bolest krajnji i najteži stadij HIV infekcije uzrokovan teškim oštećenjem imunološkog sustava. Potrebno je istaknuti da osoba koja je inficirana HIV-om ne mora ujedno imati i AIDS. Dijagnoza AIDS-a postavlja se na temelju broja CD4+ limfocita, te prisustva oportunističkih infekcija i malignih bolesti koje se pojavljuju tijekom HIV infekcije.

Kako mogu znati da sam inficiran s HIV-om? Koji su simptomi?

Jedini način da doznamo jesmo li zaraženi HIV-om je da se testiramo. Veliki broj ljudi zaraženih HIV-om godinama nemaju nikakve simptome.

Inače, znakovi koji mogu sugerirati da se radi o HIV infekciji su:

  • nagli gubitak težine,
  • suhi kašalj,
  • groznica koja se ponavlja,
  • jako noćno znojenje,
  • neobjašnjivi umor,
  • otečene limfne žlijezde na vratu, ispod pazuha ili u preponama, proljev koji traje više od tjedan dana, bijele točke ili neobične ranice u ustima ili grlu, upala pluća, crvenkaste ili smeđkaste mrlje na koži ili sluznici usta, gubitak pamćenja, depresija…
  • Treba zapamtiti kako se ovi simptomi mogu pojaviti u mnogim drugim bolestima.

Sve osobe koja prakticiraju ili su prakticirale rizična ponašanja obvezno bi se trebale testirati na HIV.

Što je to „period prozora“ ili „window period“?

To je vrijeme potrebno da netko tko je zaražen HIV-om počne proizvoditi protutijela na HIV virus (tzv. serokonverzija).  Tijekom tog vremena u osobe se ne mogu testovima dokazati protutijela, iako ona mogu biti prisutna. U većine se ta protutijela mogu dokazati nakon mjesec dana, a kod svih ljudi protutijela se pojave unutar 3 mjeseca od infekcije.

Koji su načini zaraze HIV-om?

Postoje tri puta prijenosa HIV-a :

  • Nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom
  • Izravni unos zaražene krvi u tijelo nezaražene osobe
  • Vertikalni prijenos sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.

HIV se NE može prenijeti:

  • HIV se ne prenosi uobičajenim međuljudskim kontaktima, rukovanjem, grljenjem.
  • Ne prenosi se u kontaktu s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu.
  • Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna. Isto tako ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.
  • Ne prenosi se šmrcanjem, kašljanjem i kihanjem.
  • Ne prenosi se frizerskim i kozmetičkim tretmanima.
  • Ne prenosi se intimnim kontaktima kao što je: milovanje, ljubljenje usnicama, petingom, masturbacijom.
  • Ne može se prenijeti ni putem domaćih ili divljih životinja ni ubodom insekata.

Koliko prezervativi zaštićuju od HIV-a?

Prezervativi su izrazito učinkoviti u sprečavanju prijenosa virusa HIV-a sa zaražene na zdravu osobu ako se koriste uvijek i pravilno. To su pokazala istraživanja u laboratoriju, kao i epidemiološke studije.  Jedini 100% sigurni načini da se ne zarazite HIV-om spolnim putem su apstinencija (suzdržavanje) od spolnih odnosa i uzajamna vjernost dvaju (ili više) HIV negativnih partnera.

Kome se preporuča testiranje na HIV?

ako ste imali veći broj spolnih partnera, spolni odnos sa stranim državljanima, prostitutkama, ili partnerom kojeg niste dobro poznavali, a sve bez korištenja prezervativa

ako ste intravenski, intamuskularno ili potkožno primijenili ili se uboli na već rabljene igle i šprice

ako ste imali spolni odnos bez prezervativa s osobom čiji HIV status ne znate

ako ste imali u životu neku spolno prenosivu bolest (HPV, sifilis,  gonoreju itd.)

Svatko tko želi može se anonimno, dobrovoljno i besplatno testirati u HIV savjetovalištu našeg Zavoda.

Liječenje HIV/AIDS-a?

Uz današnju HAART (Highly Active Anti Retroviral Treatman) terapiju smatra se kako bi bolesnici trebali živjeti gotovo normalno dug život. Preduvjet je da se što ranije otkrije da su HIV pozitivni. Stoga je važno da se osobe s rizičnim ponašanjima testiraju na HIV.

Mato Lakić, dr. med. spec. epidemiologije

Stela Saulan, bacc. sestr.

mr. Ankica Džono-Boban, dr. med. spec. javnog zdravstva

Izvori :