Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje?

  Društvene mreže i utjecaj na mentalno zdravlje

Dosad je objavljeno više istraživanja koja su pokazala povezanost između korištenja društvenih medija i rizika ugrožavanja mentalnog zdravlja, ponajprije u vidu pojavljivanja pojačanih osjećaja usamljenosti i depresije. Ali, kako povezanost ne dokazuje automatski i kako je nešto nečemu bilo uzrok nemamo još definitivan odgovor na pitanje jesu li društveni mediji doista krivi za mentalne probleme ili su ljudi koji su već depresivni i usamljeni tek više skloni koristiti ih.

Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania pokušali su ustanoviti osjećaju li se ljudi bolje nakon što smanje korištenje društvenih medija. Njihov zaključak nije dobra vijest za društvene mreže: otkrili su kako smanjivanje korištenja društvenih mreža za 30 minuta dnevno može dovesti do značajnog poboljšanja blagostanja.

Istraživanje je obavljeno na 143 studenta tijekom dvije odvojene runde, održane na proljeće i jesen. Svaki ispitanik morao je imati korisničke račune na Facebooku, Instagramu i Snapchatu, kao i iPhone. Zašto Appleov smartfon? Zato što automatski prati ukupan broj minuta tijekom kojih je svaka aplikacija aktivna na zaslonu.

Pratili su ispitanike tjedan dana kako bi dobili temeljne podatke o tome kako koriste društvene medije, pa su im dali upitnike za procjenu njihovog mentalnog (blago)stanja prateći sedam ključnih čimbenika: društvena podrška, strah od propuštanja, usamljenost, samostalnost i prihvaćanje sebe, tjeskoba, depresija i samopouzdanje.

Potom su proveli eksperiment. Tijekom tri tjedna jedna nasumično odabrana skupina nastavila je koristiti društvene medije kao i do tada, druga je trebala ograničiti korištenje Facebooka, Instagrama i Snapchata na deset minuta po platformi po danu.

Rezultati su pokazali kako smanjenje korištenja društvenih medija značajno smanjuje i depresiju i usamljenost. Ti su rezultati bili naročito naglašeni kod ispitanika koji su bili depresivniji prije no što su se uključili u istraživanje.

U obje promatrane skupine zabilježen je pad razina tjeskobe i straha od propuštanja, što je moguće posljedica i toga što su ispitanici bili svjesni kako su dio eksperimenta.

Nijedna skupina nije pokazala poboljšanja u područjima društvene podrške, samopouzdanja i autonomije te samoprihvaćanja. Istraživači pretpostavljaju kako društveni mediji nemaju značajan utjecaj na te kategorije, ali su upozorili i kako je moguće da je eksperiment prekratko trajao kako bi se utjecaj pokazao.

Moguće je, također, kako su ispitanici koristili stolna računala za pristup društvenim mrežama, a treba napomenuti kako istraživanje nije obuhvatilo popularne društvene medije poput Twittera, piše Quartzy.

U današnje vrijeme rijetko koja osoba je imuna na utjecaj društvenih mreža. Skoro svaka osoba na svijetu od 11. do 93. godine korisnik je interneta. Prema Stricklandovom (2014) istraživanju, mladi odrasli najaktivniji su korisnici i pod najvećim rizikom su za razvijanje problema mentalnog zdravlja. Možemo reći da su društvene mreže postale ovisnost za mnoge do te mjere da se pojavljuje anksioznost ukoliko nam nestane interneta ili nemamu pristup  Instagramu, Facebooku i Whatsappu zbog novih ažuriranja.

Sindrom fantomske vibracije

Pojavio se novi sindrom među aktivnim korisnicima društvenih mreža zvan Sindrom fantomske vibracije (eng. Phantom vibration syndrome), koji se nekada možda pojavio i kod vas, a da toga niste ni svjesni. Osobe ovisne o društvenim mrežama osjete vibraciju mobitela čak i kada je nema te opsesivno i često provjeravaju društvene mreže. Sindrom fantomske vibracije jedan je od uzroka pojave anksioznosti kod korisnika.

Je li vam se ikada dogodilo da zbog provjeravanja novih poruka i listanja novih objava zanemarite svoje obaveze?

Razlog tomu je utjecaj društvenih mreža na smanjenje fokusa i koncentracije, osobito kod studenata i učenika. Također, istraživanja su pokazala da su pojedinci koji su aktivniji na društvenim mrežama izloženi većem stresu i imaju veću mogućnost pojave depresivnih simptoma. Otežana im je prilagodba u socijalnim interakcijama i imaju manjak samopouzdanja zbog stalne usporedbe s drugima. Kada smo već kod negativnih utjecaja, ne smijemo zaboraviti i nasilje preko interneta i potiskivanje vlastitih emocija kako bismo se na Instagramu pokazali u najboljem svjetlu.

ELEKTRONIČKO NASILJE

Vršnjaci na društvenim mrežama lako mogu pojačati nesigurnost mladih. Nasilnici mogu širiti nasilne, povrijeđujuće i ponižavajuće riječi i slike samo pritiskom na tipku.

Iako se nasilje događa u digitalnom svijetu, posljedice su opipljive. Istraživanje pokazuje da će žrtve cyberbullyinga vjerojatnije koristiti alkohol i drogu te izbjegavati školu nego ostali učenici. Također je veća vjerojatnost da će dobiti loše ocjene i imati nisko samopoštovanje i zdravstvene probleme. U ekstremnim situacijama, zlostavljanje putem interneta dovelo je i do samoubojstva.

DIZAJNIRANE ZA PRETJERANU UPOTREBU

Nije tajna da su platforme društvenih mreža namjerno dizajnirane kako bi zadržale pažnju korisnika što je duže moguće, ulazeći u psihološke pristranosti i ranjivosti povezane s našom željom za vrednovanjem i strahom od odbacivanja. Pretjerano pasivno korištenje društvenih mreža – samo pregledavanje postova – može biti nezdravo i povezano je s osjećajem zavisti, neadekvatnosti i smanjenog zadovoljstva životom. Studije čak sugeriraju da može dovesti do simptoma ADHD-adepresije, anksioznosti i nedostatka sna.

VIŠE USAMLJENOSTI

Osjećaji potaknuti lajkovima mogu privremeno ublažiti osjećaj usamljenosti, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti druženje. Kada adolescenti koji se osjećaju usamljeno koriste društvene mreže da bi nadoknadili slabije razvijene socijalne vještine, dugoročno će se možda osjećati još usamljenijima.

Značajni odnosi koje gradimo licem u lice, kako kroz verbalne, tako i kroz neverbalne znakove, dubok su i trajan izvor osobnog zadovoljstva i sreće. Emotikoni ili ‘LOL’ mogu pobuditi površne osjećaje povezanosti, ali komunikacija licem u lice gradi smislenije veze kroz govor tijela, dodir i izraze lica, zajedno s interpretacijom osjećaja tonom i nijansom glasa – što se sve gubi u digitalnom svijetu.

Adolescenti često putem interneta komuniciraju s ljudima s kojima imaju odnose i offline. Ako je umjereno, takvo korištenje društvenih mreža omogućuje tinejdžerima da ostanu u kontaktu s prijateljima, školskim kolegama i rodbinom te može poboljšati izvanmrežne odnose. Ali to može postati problematično ako komunikacija putem interneta dominira u svim društvenim interakcijama, ili u slučaju pretjeranog pasivnog pregledavanja objava, kad tinejdžeri primaju više informacija nego što mogu procesuirati.

Umjesto da potiče smislenu komunikaciju, značajka “like” može biti zamjena za razmjenu komentara. Također može djelovati kao sustav javnog rangiranja zbog kojeg se neki tinejdžeri osjećaju osuđenima i isključenima, a mnogi adolescenti su na to vrlo osjetljivi. Sedamnaestogodišnja Ashley iz Singapura izražava to u svom postu na stranici Voices of Youth, “kako možemo spriječiti sebe i svoje vršnjake u propadanju sve dublje niz ovu zečju rupu nesigurnosti i čežnje?”

IZGRADNJA ZDRAVIH NAVIKA

Izgradnja zdravih navika na društvenim mrežama ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje. Uporaba bi trebala biti umjerena i uravnotežena s vremenom provedenim u stvarnom druženju s obitelji i prijateljima. Odluka koliko je previše neizbježno ovisi o dobi, karakternim osobinama pojedinca i kulturi u kojoj živi. Međutim, utjecaji sadržaja s kojima se adolescenti susreću i aktivnosti u kojima sudjeluju na društvenim mrežama važniji su od toga koliko vremena provode na internetu.

Umjesto korištenja društvenih mreža kao načina javnog emitiranja i za pasivno pregledavanje koje može voditi ka uspoređivanju broja ​​lajkova, možda bi ih bilo korisnije koristiti za jačanje odnosa ostvarivanjem više interakcije s bliskim prijateljima putem komentara i poruka.

Literatura:

Bashir, H., & Bhat, S. A. (2017). Effects of social media on mental health: A review. The International Journal of Indian Psychology4(3), 125-131.

De Choudhury, M. (2013). Role of social media in tackling challenges in mental health. Proceedings of the 2nd International Workshop on Socially-Aware Multimedia – SAM ’13. doi:10.1145/2509916.2509921

Naslund, J. A., Aschbrenner, K. A., Marsch, L. A., & Bartels, S. J. (2016). The future of mental health care: peer-to-peer support and social media. Epidemiology and psychiatric sciences25(2), 113-122.

Izvori: