U 2005. godini, Udruga Institut Pula počela je provoditi projekte prevencije zlouporabe droga među učenicima osnovnih i srednjih škola s područja cijele Istarske županije i šire, na inicijativu tadašnjeg župana koji je iskazao zabrinutost zbog visoke stope zlouporabe droga u našoj županiji. Sukladno tome, režirali smo i snimili sveukupno tri dokumentarna filma, dobili smo suglasnosti Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te smo postali sastavni dio nastavih aktivnosti u svim srednjim školama u Istarskoj županiji. Projekti su se godinama provodili za sve učenike od 1. do 4. razreda i to tri puta na godinu. Naš preventivni program (dokumentarni film i radionica) sastavni su dio obaveznih predavanja na Pravnom fakultetu u Rijeci. Kasnije su se programi prevencije proširili na prevenciju uporabe duhanskih proizvoda i alkohola, prevenciju spolno prenosivih bolesti te, u novije vrijeme, prevenciju vršnjačkog i elektroničkog nasilja. Od 2005. do 2016. godine, ovim smo radionicama obuhvatili više od 22.000 učenika.
2006. i 2007. godine bili smo angažirani u Bosni i Hercegovini kako bi pomogli organizacijama civilnog društva da uvedu programe prevencije u tamošnjim školama te smo radili u srednjim školama u Banja Luci, Travniku, Sanskom Mostu, Zenici, Doboju, Krupi na Vrbasu i Bočacu.
Kontinuirano provodimo kampanje- povodom Međunarodnog dana mladih već 6 godina za redom u centru Pule organiziramo za građane bezalkoholni koncert; obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv ilegalne trgovine drogama te Mjesec borbe protiv droga i druge važne datume.
Od samih početaka djelovanja vodili smo računa o tome da brinemo o potrebama mladih na lokalnoj razini te godinama provodimo sustave podrške jačanja njihovih osobnih kapaciteta. Iz tog smo razloga za projekte i programe koje provodimo uveli sustav lokalizacije potreba i pružanja odgovora na trendove ponašanja i potreba. Djeca i mladi su od prvog dana naša najzastupljenija korisnička skupina i danas, baš kao i prije deset godina, zastupamo stajalište kako se najviše resursa kojima Udruga raspolaže treba staviti u funkciju pomoći djece i mladih, kako bismo u što većoj mjeri učinili dostupnima projekte koji odgovaraju na „današnje potrebe i današnje trendove“. Tako su nastali noviji projekti prevencije koji su po svojoj svrsi i naravi usmjereni vrlo mladoj djeci, a odgovaraju na pojavnost novih trendova ponašanja, odnosno problema s kojima se susreću i s kojima odrastaju današnja djeca.
Izvršna direktorica Udruge, Varja Bastiančić, članica je tri stručna tima Vlade RH, i to u području pojavnosti i prevencije novih droga na Hrvatskom tržištu; u području smanjenja šteta te Radne skupine za izradu Smjernica za sigurnije noćno okruženje i glazbene festivale, što je dovoljan pokazatelj da nas dionici koji kreiraju politiku uvažavaju kao organizaciju koja značajno može doprinijeti u poboljšanju sustava kvalitete.
Danas je Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obilježava se od 7. travnja 1948. kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija, kako bi se dao naglasak na određenu zdravstvenu temu radi podizanja javne svijesti o postupcima koje svaki pojedinac i društvo mogu učiniti za svoje zdravlje tijekom cijele godine. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi:
UTJECAJ PREHRANE NA MENTALNO ZDRAVLJE

Jeste li znali da pravilna prehrana osim na fizičko utječe i na Vaše mentalno zdravlje? Odnos čovjeka i hrane mnogo je složeniji nego što se čini. Pa dok mnogi i ne promišljaju što i kako jedu te kakav učinak prehrana ima na zdravlje, s druge strane postoji velik broj onih koji pretjerano i prekomjerno vremena provode promišljajući o hrani i prehrani.
FOMO (eng. Fear of Missing Out) – Strah od propuštanja događaja

I dok je strah od propuštanja (bolje prilike) oduvijek bio prisutan kod ljudi, pojavom društvenih mreža FOMO se počeo očitovati snažnije nego ikad.
Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje?

Istraživači sa Sveučilišta Pennsylvania pokušali su ustanoviti osjećaju li se ljudi bolje nakon što smanje korištenje društvenih medija. Njihov zaključak nije dobra vijest za društvene mreže: otkrili su kako smanjivanje korištenja društvenih mreža za 30 minuta dnevno može dovesti do značajnog poboljšanja blagostanja.