UTJECAJ PREHRANE NA MENTALNO ZDRAVLJE

Kako prehrana utječe na mentalno zdravlje?

Jeste li znali da pravilna prehrana osim na fizičko utječe i na Vaše mentalno zdravlje? Mozak troši oko 20% ukupnog energetskog unosa. Zahtijeva baš sve hranjive tvari, isto kao i vaše srce, pluća, mišići. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini) je hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak, a može dovesti i do oštećenja. Mozak ne voli kofein, alkohol, ali ni provođenje raznih dijeta za mršavljenje. Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja. Istraživanja pokazuju da upravo taj tip prehrane štiti mozak te da osobe koje ga slijede imaju manji rizik za oštećenje.

Koju hranu birati? 

1. Cjelovite žitarice

Za svoj rad mozak treba stalnu opskrbu energijom, a za njega to je glukoza. Birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom  koje sporo otpuštaju glukozu u krv. To su integralna riža, te tjestenina i kruh od integralnog brašna. 

2. Hrana koja sadrži omega-3 masne kiseline

Esencijalne masne kiseline koje su neophodne za rad mozga upravo ćete naći u ribi. Plava riba sadrži mnogo omega-3 masnih kiselina, ali naći ćete ih i u lanenom ulju, maslinovom ulju,  orašastim plodovima, bućinim košticama, lanenim sjemenkama. Unos omega-3 masnih kiselina nužan je za očuvanje kognitivnih funkcija (opažanje, mišljenje, pamćenje, učenje, prosuđivanje itd.).

3. Hrana koja sdrži kolin

Jaja, piletina, morska riba, jetrica i mahunarke poput leće, slanića, graha, soje sadrže kolin, spoj koji štite od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija. Istraživanja su pokazala da djeca majki čija je prehrana bila bogata ovim namirnicama za vrijeme trudnoće, imaju bolju sposobnost pamćenja.

4. Hrana bogata antioksidansima

Zbog velike potrošnje energije, mozak je izložen oksidaciji tj. stvaranju kemijskih spojeva (slobodnih radikala) koji uzrokuju njegova oštećenja.  Antioksidansi kojima obiluju rajčica, borovnica i brokula imaju veliku ulogu u ublažavanju tih oštećenja.  Naravno ne smijemo zaboraviti ni ostalo voće i povrće koje je također bogato antioksidansima te namirnice poput crne čokolade, zelenog i žutog čaja.

Bez obzira na to kojom vrstom junk fooda se najčešće hranimo, veza između prehrane i mentalnog zdravlja može postati veliki problem.

 Osjećamo se depresivno i tužno pa posežemo za prvim slatkišem, sladoledom ili čokoladom. Međutim, istraživanja pokazuju da tijek radnje zapravo ide  u suprotnom smjeru – slastice nas čine depresivnim/om.

Tijekom posljednjih nekoliko godina znanstvenici su povezali šećer, aditive za šećer, kao i brzu hranu i prerađenu hranu s depresijomovisničkim ponašanjem i tjeskobom. Drugim riječIma, naše poslastice su nas prevarile.

S druge strane, osobe sa zdravim i raznovrsnim crijevnim mikroorganizmima imaju manje šanse da će ikad patiti od tjeskobe i depresije. Zapravo, istraživanja pokazuju da zdrava crijeva mogu smanjiti društvenu anksioznost i ublažiti naše reakcije na stres. Također, postoji i sve veći broj dokaza koji pokazuju da šećeri više djeluju kao droga koja stvara ovisnost nego hrana. Šećer i junk food (baš poput droge) preplavljuju mozak dopaminom, a višak dopamina značajno mijenja prirodne funkcije mozga tijekom vremena i utječe na mentalno zdravlje. U istraživanju koje je 2011. godine provelo Sveučilište Yale, milkshake je aktivirao iste centre za nagrađivanje u mozgu kod osoba s lošim prehrambenim navikama koji se aktiviraju u mozgu ovisnika o kokainu.

 Odnos čovjeka i hrane mnogo je složeniji nego što se čini. Pa dok mnogi i ne promišljaju što i kako jedu te kakav učinak prehrana ima na zdravlje, s druge strane postoji velik broj onih koji pretjerano i prekomjerno vremena provode promišljajući o hrani i prehrani. Promišljaju o učinku na sastav tjelesne mase, mišićnu masu, na probavni sustav, na zdravlje, i na izvedbu u sportu… Ljudi previše posvećeni promišljanju o hrani nisu više rijetkost, već postaju ono što u struci zovemo – ortoreksičarima.

Jeste li čuli za ortoreksiju?

Ortoreksija je ukratko i pojednostavljeno – poremećaj ispravnog hranjenja. Narušena ravnoteža prehranjivanja, ali i opsesivnog promišljanja o prehrani može rezultirati i narušenim mentalnim i somatskim zdravljem. Patološka briga o sebi i zdravlju može imati ružne posljedice. Kako za ono fizičko zdravlje, još više na ono psihičko.

Želim jasno upozoriti na ozbiljne posljedice na zdravlje povezane s prehranom, a opažanja temeljim na svojem 13.godišnjem radu u NutriKlinici. Na početku svojeg stručnog rada prije deset i više godina, s ovakvim poremećajima se nisam susretao. Postojala su dva „klasična“ poremećaja hranjenja. Osim anoreksije i bulimije u kojima se osobe izgladnjuju ili prejedaju, a nekada i samoizazvano povraćaju ili bjesomučno vježbaju, postoje osobe koje pak uopće nemaju klasičnu sliku poremećaja prehrane i nemaju ništa od opisanog prehrambenog ponašanja. No, takve su pak osobe u začaranom krugu prekomjernog promišljanja o ispravnosti hrane: bez objektivnih zdravstvenih indikacija. Procjenjuju hranu temeljem subjektivnih procjena i informacija na koje nailaze na internetu i samoedukacijom. Neki od njih svojom isključivom prehranom osiromašenom nutrijentima uzrokuju hormonalnu neravnotežu; gubitak menstruacije, inzulinsku rezistenciju, povećanu poroznost koštanog tkiva (osteoporozu), anemiju. Psihološki nemir. Uznemirenost. Visoki endogeni stres. Nerijetko su pretjeranog ili pak narušenog samopouzdanja.

Da, danas govorimo o mnogo složenijim i podmuklim poremećajima prehrane kojih uistinu ima mnogo. Velikim su dijelom vezani za „industriju“ estetike, showbusiness; fitness industriju, a onda i sport.

Važno je da se progovara kako prehrana utječe i na fizičko i na psihološko zdravlje osoba. Poremećaji prehrane pritom nisu rezervirani samo za mlade žene i djevojke, već i za muškarce, naročito one u formirajućim godinama.

Estetika i naglašena vizualizacija tjelesnih atributa (definirani mišići, vizualni dojam) povlače za sobom određene pomodarske načine prehrane. Osim što vape za prepoznavanjem od strane roditelja i prijatelja, takve osobe trebaju podršku svoje najbliže okoline, svojih muževa, djece, roditelja, prijatelja, kolega s posla. Te su osobe vrlo ranjive.

Pouka: spriječiti, a ne liječiti. Valja osvijestiti kako hrana ima dalekosežne posljedice na zdravlje čovjeka. Valja razmisliti i o našim postupcima i stavovima povezanima s hranom, jer hrana i prehrana može rezultirati s oboljenjem duše.

Treba „stati na loptu“ i osvrnuti se oko sebe, primijetiti ima li nama draga osoba u našoj bližoj okolini određeni poremećeni odnos s hranom. I potom, pažljivo joj pomoći. Jer baš kao i ljubav prema zdravoj hrani, ljubav prema drugoj osobi još je važnija. Najvažnija.

Nenad Bratković

mag.nutr., univ.mag.pharm.

Izvori :