Zašto mladi posežu za alkoholom?

 

 

Zašto mladi posežu za alkoholom?

Alkohol je najčešće prva ovisnost s kojom se mladi susreću, nerijetko se ne zaustavljajući samo na njemu. Hrvatska se, s oko 240 000 alkoholičara, od kojih se svega 3% liječi, nalazi u samom vrhu europskih država po konzumiranju alkohola. Trend konzumacije alkohola u populaciji mladih stalno je u porastu, što zabrinjava i traži pozornost cijele društvene zajednice, prije svega u prevenciji ovog nemilog fenomena.

Konzumacija alkohola najčešće je potaknuta radoznalošću mladih, željom za dokazivanjem pred društvom i/ili pritiskom tog društva. Žele se osjećati prihvaćeni i biti dio svijeta “odraslih”

 

Projekt Higijena Uma - Grad Pula

Projekt Higijena Uma - Grad Pula

 

Društvena prihvatljivost

Alkohol je najčešće i prvo sredstvo ovisnosti (uz duhanske proizvode) s kojim djeca dolaze u dodir, već u vlastitoj obitelji. Djeca počinju razvijati svijest o alkoholu još od malih nogu kroz medije, promatranjem ponašanja svoje obitelji i ukućana te društva kojim su okružena. Dodatno, kultura konzumacije alkohola socijalno je prihvatljiva, pa djeca konzumaciju alkohola ne doživljavaju kao nešto nedopušteno i/ili neprihvatljivo u određenim okolnostima i količinama.

Rezultati istraživanja pokazali su da djeca već u dobi od šest godina počinju oblikovati osnovne stavove i mišljenja o alkoholu, pri čemu jasno znaju da je alkohol “samo za odrasle”. Tinejdžeri će ispitivati granice, pokušavati biti odrasli te stjecati spoznaje o alkoholu kroz vlastita iskustva i promatranjem učinaka pijenja na ljude kojima su okruženi. Vikendom se većina mladih odlučuje na izlazak. Zabave se organiziraju u kafićima, klubovima, kućama prijatelja, na plaži, u parku. Vino, pivo, žestoka i slična pića nose se od kuće, ili im u dućanu kupuju malo stariji prijatelji. Tijekom praznika, a posebice ljetnih, slobodnog je vremena puno, izlasci su češći, a roditeljska kontrola slabija.

Zašto mladi prekomjerno piju

Mladost je razdoblje eksperimentiranja i oblikovanja identiteta. Dio toga razvojnog procesa uključuje i traženje novih doživljaja i preuzimanje rizika koji su sastavni dio odrastanja. Mladi ljudi ne piju s namjerom da se otruju alkoholom i da im bude loše, ne piju ni da bi narušili psihičko i fizičko zdravlje, ni zato da bi postali ovisnici o alkoholu. Konzumacija alkohola najčešće je potaknuta radoznalošću, željom za dokazivanjem pred društvom i/ili pritiskom tog društva.

U fazi adolescencije mladi se žele osjećati prihvaćeni i biti dio svijeta odraslih, gdje je konzumiranje alkohola uobičajeno ponašanje. Razlozi za pijenje su različiti: bolje se zabavljaju kada piju, alkohol im daje hrabrost da čine neke stvari koje inače ne bi, opušteniji su i razgovorljiviji, komunikativniji. Lakše prilaze suprotnom spolu, započinju razgovore. Među mladima uglavnom prevladava mišljenje da svi piju i da se alkohol mora kušati te da time ne čine ništa loše. U Austriji postoji izreka koja odlično opisuje razloge mladenačkog pijenja: “Pijanstvo ima tri dobre osobine: čini nas bogatima bez novca, jakima bez snage i pametnima bez razuma”.

Mladi piju znatno rjeđe negoli odrasli, ali kad piju, u pravilu su to veće količine alkohola i piju kako bi se napili. Izlasci se često organiziraju isključivo zbog toga. Vikend opijanja, koja više postaju pravilo nego iznimka, organiziraju se u parkovima, školskim i vrtićkim dvorištima, na dječjim igralištima, parkiralištima trgovačkih centara, u blizini noćnih klubova i kockarnica te ugostiteljskih objekata koji rade iza ponoći.

Jedan od razloga zbog kojeg mladi posežu za alkoholom je i činjenica da mnogi od njih nisu naučili konstruktivno provoditi slobodno vrijeme ili nemaju atraktivnijih sadržaja od “cuganja”, a uz to se teško odupiru vršnjačkom pritisku.

Svakako nezanemariv podatak koji mladi često navode kao razlog pijenja jest preslaba roditeljska kontrola. Prema izvještaju GFK Roper Youth iz 2012. godine, više od 70 posto mladih ljudi istaknulo je da njihovi roditelji imaju najveći utjecaj pri donošenju odluka vezanih uz konzumaciju alkohola.

Štetne posljedice alkohola na mladi organizam

  • Kognitivni problemi – Frontalni režanj razvija se sve do 24. godine i odgovoran je za razvoj vještina planiranja, organiziranja, kontrole impulsa, koncentraciju i pažnju. Pijenjem alkohola negativno se utječe na njegov razvoj. Nova istraživanja provedena na mladima s problemom alkoholizma pokazuju da opijanja u tinejdžerskoj dobi mogu utjecati na stvaranje dugotrajne štete u sposobnosti kognicije i razmišljanja, ali i smanjiti školski uspjeh te sposobnost učenja.
  • Ovisnost – Što mlađi počinju piti, veće su šanse da se razvije ovisnost o alkoholu kasnije u životu.
  • Loše odluke – Uzimanje alkohola često dovodi do donošenja loših odluka, npr. vožnje u pijanom stanju ili vožnje s pijanim vozačem.
  • Rasuđivanje i procjena rizika – Pijenje povećava vjerojatnost ubojstva i samoubojstva, utapanja, počinjenja ili bivanja žrtvom fizičkog ili seksualnog napada, jer sprječava sposobnost rasuđivanja i procjene rizika.
  • Kronične bolesti – Prekomjerno uzimanje alkohola povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti, poput raka, srčanog udara te problema sa srcem i jetrom. Alkohol može oštetiti površinsko tkivo želuca i grla te izazvati gastritis (kroničnu upalu želučane sluznice).

 

Kako prepoznati problem

Postoje mnogi znakovi koji mogu upućivati na to da tinejdžer možda ima problem vezan uz zloporabu alkohola ili drugih supstancija, no neki od tih znakova samo odražavaju uobičajene boljke odrastanja.
Smatra se da je problem s pićem izgledniji ako se uoči nekoliko navedenih znakova istodobno, ako se jave iznenadno ili ako su jako izraženi. Ti znakovi mogu uključivati:

  • promjene raspoloženja – izniman obrambeni stav, razdražljivost;
  • problemi u školi – izostanci, lošije ocjene i/ili opomene profesora;
  • pobuna protiv obiteljskih/roditeljskih pravila; nakon izlazaka/tuluma često žele prespavati kod prijatelja;
  • mijenjanje prijatelja – prebacivanje na nove prijatelje i nevoljkost upoznavanje roditelja s njima;
  • stav “svejedno mi je” – šlampav izgled, nedostatak interesa za stvari koje su ih ranije zanimale, općenito niža razina energije;
  • prisutnost alkohola – pronalazak alkoholnih pića ili bočica među djetetovim stvarima, alkoholni zadah;
  • psihički ili fizički problemi – gubici pamćenja, slabija koncentracija, crvene oči, gubitak koordinacije pokreta, nerazgovijetan govor.

Što možemo učiniti?

Potrebno je smanjiti rizik od štetnih posljedica. Ono što je važno i što možemo učiniti je otvoreno pričati s djecom i mladima o konzumaciji alkoholnih pića i ostalih supstancija, biti iskren, pružati im podršku i ne uskraćivati informacije koje bi ih mogle zanimati. Za roditelje je važno da s djecom izgrade čvrst i podržavajući odnos, koji karakteriziraju otvorena komunikacija i povjerenje. Slaba komunikacija u obitelji često će pogoršati problem, osobito ako on već postoji, pa će se mlade osobe koje ne razgovaraju s roditeljima često osjećati izolirano i nesretno, što bi ih moglo dovesti u situaciju da traže rješenje svojih problema kroz piće ili drogu.

Obratite pozornost na to s kim se vaše dijete druži, kako provodi dane i kako si strukturira veliku količinu slobodnog vremena, osobito tijekom ljetnih praznika. Vrlo je važno da se mladi ljudi međusobno druže i izlaze, no jednako je tako važno i da se upoznaju sa svime što bi to druženje eventualno moglo pokvariti, da naposljetku takvo ljeto ne bi ostavilo gorak okus.

Budite djeci uzor i svojim ponašanjem šaljite im poruku kako da se nose s problemima. Važno je poštovati djetetovo odrastanje i razvoj neovisnosti, podržavati ga, ali istodobno postavljati jasne granice. Stoga vam preporučujemo:

  • raspravljajte o rizicima i potencijalnim štetama povezanim s pijenjem i drogama, uključujući štetan utjecaj na zdravlje (npr. oštećenje mozga, gubitak pamćenja..) i socijalni status (npr. da ne učine nešto čega će se sramiti ili što će im kasnije biti žao);
  • budite jasni i dosljedni; jasno im recite što od njih očekujete, kakva su pravila i koje su posljedice ako ih prekrše te se toga i držite;
  • pomognite djetetu izgraditi vještine i strategije za izbjegavanje prekomjerna opijanja i odolijevanja vršnjačkom pritisku.

Izvori:

https://www.vasezdravlje.com/zdrav-zivot/zasto-mladi-posezu-za-alkoholom (preuzeto: 11.08.2021.)

https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/24551/Mladi-i-alkohol.html (preuzeto: 11.08.2021.)

https://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne-teme/alkoholizam-bolest-koja-moze-zadesiti-svakoga-od-nas-bez-iznimke/ (preuzeto: 11.08.2021.)