20. veljače- Svjetski dan socijalne pravde

 

U veljači se obilježava Svjetski dan socijalne pravde, pa vam donosimo nekoliko informacija na tu temu.

Socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, naglasila je Opća skupština UN-a u rezoluciji kojom je 2007. utemeljila Svjetski dan socijalne pravde. Obilježava se 20. veljače svake godine, s ciljem davanja podrške naporima u iskorjenjivanju siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve.

Države članice priznale su da se socijalni razvoj mora temeljiti na pravdi, solidarnosti, skladu i jednakosti među svim zemljama i unutar svake od njih, a socijalna pravda, jednakost i pravičnost čine temeljne vrijednosti svakog društvenog života. Ekonomski rast nužno treba promicati pravičnost, socijalnu pravdu, mora egzistenciju učiniti mogućom za “društvo svih” – društvo koje se temelji na pravdi i poštivanju ljudskih prava te temeljnih sloboda. Države članice su priznale da slavljenje ovog dana može pridonijeti dodatnom učvršćenju napora međunarodne zajednice za iskorjenjivanje siromaštva, povećanja zabrinutosti za dostojanstvo rada, jednake mogućnosti i pravični pristup socijalnim dobrima te pravdi za svaku ljudsku osobu.

Posebno je potrebno naglasiti da socijalna pravda, koja je kao pojam nastala u okruženju industrijske revolucije, i dalje aktualna te povezuje socijaldemokratske i demokršćanske političke opcije u pogledu na organizaciju društva. Socijalna pravda bi mogla tako biti središnje mjesto suradnje različitih političkih opcija na korist svih građana.

Pravo na stanovanje, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i skrb – sve su to prava koja štiti Europska socijalna povelja, dokument Vijeća Europe usvojen još 1961. godine. Smatra se „socijalnim ustavom Europe“, a posebno je usredotočena na zaštitu ranjivih skupina: starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom, migranata. Prateći društvene i ekonomske promjene koje su se tokom tri desetljeća od njezina donošenja odvijale u Europi, Povelja je naknadno prilagođena i izmijenjena. Uz sva postojeća prava koja je štitila prethodna, Revidirana socijalna povelja uvodi i nova prava, kao što su pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti, pravo na stanovanje i pravo na zaštitu u slučajevima gubitka zaposlenja. U isto vrijeme, dodatno ojačava načelo nediskriminacije i bolju zaštitu majki te osoba s invaliditetom. I dok je Hrvatska potpisnica prvotne Povelje, Revidiranu nije ratificirala.