FOMO (eng. Fear of Missing Out) – Strah od propuštanja događaja

FOMO – Strah od propuštanja događaja

I dok je strah od propuštanja (bolje prilike) oduvijek bio prisutan kod ljudi, pojavom društvenih mreža FOMO se počeo očitovati snažnije nego ikad

Akronim FOMO čine prva slova engleskih riječi „Fear of Missing Out“, a u psihologiji opisuje stanje uznemirenosti koje osjećamo uslijed dojma da drugi ljudi žive ispunjeniji i zanimljiviji život od nas, odnosno da upravo proživljavaju nešto poželjno iz čega smo mi sami isključeni ili nam nije dostupno. Taj je osjećaj kod ljudi prisutan od davnina, a odlično ga opisuje i narodna izreka da je trava uvijek zelenija u susjedovom dvorištu.

Godine 2013. riječ „FOMO“ (eng. Fear of Missing Out, strah od propuštanja) službeno je uvrštena u Oksfordski rječnik engleskog jezika. Do danas se ovaj akronim održao kao objašnjenje specifičnog straha uglavnom tzv. milenijske generacije. Označava tjeskoban osjećaj koji se javlja kada mislimo da propuštamo nešto zanimljivo što se upravo u tom trenutku događa negdje drugdje.

FOMO se ne odnosi samo na društveni život pojedinca. Čini se kako danas, više nego ikad, mnogi preispituju ispravnost odluka vezanih za smjer vlastitog života, uključujući pitanja o partnerstvu, prijateljstvu, obrazovanju, karijeri…

Izraz „Fear of Missing out“ s pripadajućim akronimom FOMO po prvi put, u kontekstu kupovnih navika, spominje dr. Dan Herman, ekspert u područjima potrošačkog ponašanja i marketinga u članku objavljenom 2000. godine u časopisu „Journal of Brand Management”. Objašnjava ga kao ishod kognitivnog procesa procjene naših sposobnosti da iskoristimo sve prilike koje nam se pružaju i emocija koje taj proces prate, a uzimajući u obzir našu upoznatost sa svim privlačnim mogućnostima, izraženost osjećaja važnosti, utjecaja i sposobnosti da ih koristimo (“Morao/la bih biti u stanju iskoristiti sve prilike koje želim.”) te opažanja u kojoj mjeri su drugi, s kojima se uspoređujemo, također u prilici iskoristiti sve svoje mogućnosti. Potrebu da što više toga isprobamo, doživimo, kupimo, itd. u kombinaciji s težnjom da se u tome još i uspoređujemo i natječemo s drugima, itekako dobro koriste marketinški i prodajni stručnjaci pri osmišljavanju načina privlačenja kupaca, a u svrhu unaprjeđenja prodaje svojih proizvoda i usluga.

I dok je strah od propuštanja (bolje prilike) oduvijek bio prisutan kod ljudi, pojavom društvenih mreža FOMO se počeo očitovati snažnije nego ikad. Drugim riječima, zbog stalnog uvida u (svjetliju stranu) života prijatelja i poznanika, mnogi su postali stalne žrtve proganjajućeg osjećaja nedostatnosti vlastitog života.

 

Društvene mreže i FOMO

TIPIČAN PRIMJER

  • Tipičan primjer za FOMO bio bi tjeskoban osjećaj koji se u doba modernih tehnologija kod ljudi često javlja petkom ili subotom navečer dok iz udobnosti kauča na društvenim mrežama gledaju objave provoda svojih prijatelja, pitajući se: „Zar je moguće da se svi zabavljaju bolje od mene?!“.

Ali, FOMO se ne odnosi samo na društveni život pojedinca. Čini se kako danas, više nego ikad, mnogi preispituju ispravnost odluka vezanih za smjer vlastitog života, uključujući pitanja o partnerstvu, prijateljstvu, obrazovanju, karijeri…

Jer, svakodnevnim provjeravanjem društvenih mreža vidljivo je kako, naizgled, svi ostali imaju bolje karijere, ispunjenije živote, egzotičnija putovanja, pa čak i sretniju obitelj. Premda su mnogi svjesni da je sadržaj prezentiran na društvenim mrežama samo vanjska fasada nečijeg života, to im ne pomaže mnogo u zaustavljanju tjeskobnog osjećaja izostavljenosti, straha da propuštaju neku bolju priliku koja im se nudi negdje drugdje, izvan njihovog trenutačnog životnog okvira.

Kako se nositi sa strahom od propuštanja?

  • Pokazalo se kako je osjećaj FOMO-a manje intenzivan kada su ljudi uključeni u neku vrstu društvene aktivnosti, odnosno kada neki zadatak ne obavljaju sami. Stoga, ako morate dovršiti seminar do nedjelje navečer i ne možete izaći taj vikend, pokušajte pronaći prijatelja koji je u sličnoj situaciji te osmisliti način da oboje zasebno radite na svojim zadacima, ali iskoristite pauze za druženje.
  • Odvojite se od mobitela. Kao što smo već opisali, društvene mreže uvelike olakšavaju kreiranje situacije u kojoj ćemo osjetiti FOMO. Ako vam je teško ostaviti mobitel sa strane, pokušajte instalirati neku od aplikacija koja nudi da pratite vrijeme provedeno pred ekranom i ograničite ga, kao što je RealizD ili Forest.
  • Ako dobijete želju okupirati se drugim aktivnostima jer trenutno ne možete biti s prijateljima, izbjegavajte korištenje mobitela za to. Iako on pruža mnoge izvore zabave koji nas mogu omesti od osjećaja FOMO-a, dovodi nas i u situaciju da posegnemo za odlaskom na društvene mreže. Pokušajte vrijeme provoditi čitanjem knjiga, druženjem s ukućanima, puštanjem glazbe uz pospremanje sobe ili pronađite neku drugu aktivnost u kojoj biste mogli uživati, a koja ne uključuje mobitel. Isti savjet primijenite i ako se vaši prijatelji dogovaraju za druženje kojemu ne možete prisustvovati. Isključite obavijesti za poruke na nekoliko sati i nemojte pratiti razgovor koji oni vode u grupnom chatu.
  • Osjećaj FOMO-a karakterizira misao kako drugi kvalitetnije i bolje provode vrijeme nego vi.1 Kada se tako osjećate, pokušajte osvijestiti pozitivne strane situacije u kojoj se nalazite. Primjerice, ako večer provodite učeći, podsjetite se na ciljeve koje time želite postići i ponos kojeg osjetite kada dobijete dobru ocjenu. Ili, ako večer provodite s rodbinom koja je nenajavljeno stigla u posjet, prepoznajte to kao priliku da se s njima zbližite i možda pronađete nove zajedničke teme. Drugim riječima, pokušajte biti prisutni u trenutku te se usredotočiti na pozitivne strane onoga čime se u tom trenutku bavite.

Izvori: